Temperaturna lista u Federaciji BiH: obrazac (PDF) i smije li se voditi digitalno?

Svaki dom za starije to pitanje čuje prije ili kasnije — od glavne sestre, od inspektora, od vlasnika: “Smijemo li temperaturnu listu i evidencije njege voditi u kompjuteru, ili moramo na papiru?”

Kratki odgovor: smijete. Duži odgovor je zanimljiviji: nijedan propis u Federaciji BiH tim evidencijama nikada nije propisao papir — a federalni zakonodavac elektronsku evidenciju izričito imenuje kao normalan oblik vođenja. U nastavku prolazimo šta propisi stvarno kažu, gdje se potpis traži i mora li se išta štampati “za arhivu”.

Napomena: ovaj tekst prati federalne propise. Brčko distrikt ima vlastiti statut i vlastite propise — osnovni zaključak je isti, ali za konkretan slučaj vrijedi provjera kod nadležnog pravnika.

Temperaturna lista: obrazac za štampanje (PDF)

Ako vam lista treba na papiru odmah: preuzmite praznu temperaturnu listu (PDF). To je lista vitalnih parametara za jednog korisnika i jedan mjesec, s potpisom uz svaki dan. Nijedan federalni propis ne određuje njen izgled, pa je slobodno prilagodite. Ostali obrasci (lista njege, individualni plan usluga, obrazac za odlazak u bolnicu, prijem korisnika) su na stranici Obrasci za staračke domove.

Šta je temperaturna lista — i šta o njoj propis uopšte kaže

Temperaturna lista — u praksi je domovi zovu i bolesnička lista ili karton njege — sestrinska je evidencija koju struka vodi kao dio svakodnevne njege. Ona nastaje iz pravila struke i iz potrebe da se zna šta je s korisnikom, a ne iz obrasca koji je neko propisao.

To je i suština odgovora. Nijedan federalni propis o socijalnoj zaštiti ne propisuje temperaturnu listu — ne propisuje joj ni sadržaj, ni kolone, ni izgled obrasca, ni potpis. Ne propisuje ni da je dom mora voditi za svakog korisnika. Dom je vodi po indikaciji i po pravilima struke.

A ono što propis ne propisuje, to ne može propisati ni na papiru. Kad neko traži “obavezu papira”, vrijedi mirno pitati u kojem propisu ta obaveza piše. Nema je.

Federacija BiH: elektronska evidencija je izričito priznata

Ono što federalni zakon o ovoj temi kaže, kaže u korist digitalnog.

Zakon o ustanovama socijalne zaštite FBiH (Sl. novine FBiH 64/22) propisuje da federalne ustanove socijalne zaštite vode evidencije o smještenim licima “u elektronskom i pisanom obliku uz poduzimanje svih tehničkih i organizacionih mjera na zaštiti podataka”. Za kantonalne i privatne domove obveza evidencije proizlazi iz kantonalnih zakona o socijalnoj zaštiti — a ovaj federalni zakon pokazuje da zakonodavac u FBiH elektronski oblik evidencije izričito priznaje.

Poštenja radi, dvije napomene. Prvo, ta se odredba izričito odnosi na federalne ustanove — njih pet — a ne izravno na kantonalne i privatne domove. Drugo, ona traži elektronski i pisani oblik, dakle ne ukida papir tamo gdje se primjenjuje.

Ali za našu temu ključno je nešto drugo: zakonodavac elektronsku evidenciju imenuje i priznaje kao normalan oblik vođenja, ne kao iznimku koju treba posebno pravdati. Teško je braniti tvrdnju da je digitalna evidencija njege sporna u sistemu u kojem zakon elektronski oblik izričito propisuje za najosjetljivije registarske podatke o smještenim licima.

Isti zakon na jednom mjestu ide i korak dalje: za listu zahtjeva za smještaj propisuje da se “vodi u elektronskom obliku”, i uz nju ne navodi papirnu varijantu. Ne piše “isključivo”, pa se odredba ne smije čitati kao zabrana papira — ali pokazuje da je zakonodavcu elektronsko vođenje evidencija posve uobičajena stvar. Poštenja radi: i ta se odredba, kao i prethodna, odnosi na federalne ustanove.

Poštenja radi: sadržaj i način vođenja evidencija zakon prepušta pravilniku federalnog ministra rada i socijalne politike. Taj pravilnik, kao i sam zakon, odnosi se samo na federalne ustanove, pa privatnom domu obrazac ne propisuje. Osnovni zaključak se time ne mijenja, a za konkretan slučaj vrijedi provjera kod nadležnog pravnika.

Elektronski dokument je pravno izjednačen s papirom

Ovo je pravni temelj na koji se dom može pozvati kad god se pitanje postavi.

Zakon o elektronskom dokumentu FBiH (Sl. novine FBiH 55/13) elektronskom dokumentu daje pravnu valjanost jednaku papirnatom — pod uslovom da je izrađen, poslan, primljen, čuvan i arhiviran primjenom raspoložive informacione tehnologije. Isto načelo na državnom nivou postavlja i Zakon o elektronskom dokumentu BiH (Sl. glasnik BiH 58/14), koji elektronskom dokumentu daje “istu pravnu snagu kao i dokument na papiru”.

Obratite pažnju na riječ arhiviran. Zakon ne tretira elektronski oblik kao privremenu fazu koja na kraju mora završiti na papiru — čuvanje i arhiviranje elektronskim putem dio je istog pravila koje elektronskom dokumentu daje snagu papira.

”A arhiva? Moramo li štampati za arhivu?” — Ne.

Ovo je najčešća zabluda, i odgovor je već u prethodnom pasusu: zakon koji elektronskom dokumentu daje snagu papira istim dahom pokriva njegovo čuvanje i arhiviranje. Nema odredbe koja bi tražila da se digitalno nastala evidencija njege odštampa da bi se sačuvala.

Poštenja radi: uništenje papirnatog izvornika nakon digitalizacije poseban je korak koji uređuju arhivski propisi, pa ako planirate uništavati postojeće papirne izvornike, taj korak vrijedi provjeriti kod nadležnog pravnika. Osnovni zaključak se time ne mijenja — obaveze štampanja nema.

Inspekcija gleda i kompjuter, ne samo fasciklu

Bojazan da će inspektor tražiti papir vrijedi provjeriti u zakonu o inspekcijama. Zakon (na primjeru Zeničko-dobojskog kantona) izričito predviđa da inspektor pregleda “poslovne knjige i druge evidencije i podatke, diskove sa informatičkim sistemima”.

Elektronske evidencije su, dakle, normalan predmet nadzora — nešto što je zakonodavac predvidio da inspektor gleda, a ne nešto što mora objašnjavati. Ono što dom treba osigurati nije papir, nego da se evidencija u trenutku nadzora može pokazati i odštampati.

Zaštita podataka je uslov, ne prepreka

Jedna obaveza ide uz digitalizaciju i nju ne treba preskočiti.

Novi Zakon o zaštiti ličnih podataka (Sl. glasnik BiH 12/25), usklađen s GDPR-om, u primjeni je od 4. oktobra 2025. Riječ je o državnom zakonu — obavezuje jednako domove u Federaciji BiH, u Republici Srpskoj i u Brčko distriktu.

On propisuje okvir bez kojeg digitalna evidencija zdravstvenih podataka ne smije raditi: kontrolu pristupa, tehničke i organizacione mjere zaštite i pisani ugovor o obradi podataka s dobavljačem softvera. To nije prepreka digitalizaciji — to je njen obavezni okvir, i vrijedi jednako za papir koji leži u nezaključanom ormaru.

Gdje papir (zasad) ostaje

Poštenja radi — postoji uzak skup dokumenata gdje pisani oblik ili potpis izjednačen sa svojeručnim još ima smisla: ugovori o smještaju, rješenja, izjave i saglasnosti korisnika. Razlog nisu propisi o evidencijama, nego drugi zakoni (upravni postupak i sl.). Za te dokumente dom može zadržati papir ili posegnuti za kvalifikovanim elektronskim potpisom.

Ali to je nekoliko dokumenata po korisniku — jednom. Svakodnevna evidencija njege, terapije, ishrane i aktivnosti, koja čini ogromnu većinu papirologije u domu, u tu kategoriju ne spada.

Šta digitalna evidencija mora imati da bude vjerodostojna

Propisi ne traže potpis na temperaturnoj listi — ali traže da se zna šta se dogodilo. Digitalni sistem to rješava bolje od papira ako osigurava:

1. Atribuciju svakog unosa — ko je podatak unio i kada. Na papiru cijeli dan pokriva jedan potpis; u sistemu svaki pojedinačni unos nosi ime i vrijeme.
2. Štampu na zahtjev — inspektoru se u nekoliko klikova preda PDF u formatu koji poznaje (dani × aktivnosti), umjesto listanja sveski.
3. Kontrolu pristupa i zaštitu podataka — ko smije vidjeti i unositi šta, u skladu sa Zakonom o zaštiti ličnih podataka.

Upravo tako je izvedena digitalna temperaturna lista u DomPlusu: evidencija postoji po korisniku i po indikaciji, kako struka i praksa nalažu, svaki unos nosi ko + kada, a ispis za inspekciju izgleda kao lista koju je inspektor navikao vidjeti — samo urednija.

Umjesto zaključka

Pitanje “smijemo li digitalno?” u Federaciji BiH pravno je odgovoreno: elektronski dokument ima snagu papira, elektronska evidencija je u sektorskom zakonu izričito imenovana, inspektor je po zakonu ovlašten gledati kompjuterske sisteme, a nijedan propis temperaturnoj listi ne propisuje papir — niti je uopšte propisuje.

Pravo pitanje za dom danas glasi: koliko sati sedmično osoblje troši na prepisivanje, traženje i pripremu papira koje nijedan propis ne traži?

DomPlus je aplikacija za staračke domove. Ako želite vidjeti kako digitalne evidencije izgledaju u stvarnom radu doma, pogledajte šta DomPlus pokriva i kako se formira cijena, ili nam se javite — razgovor od 20 minuta dovoljan je za konkretnu procjenu.

Srodno: Smiju li se fotografije rana slati preko WhatsAppa? Šta kažu propisi u BiH

---

Ovaj tekst je informativni pregled propisa i ne predstavlja pravni savjet. Za primjenu na konkretan slučaj (posebno u sporu ili prema inspekciji) preporučujemo potvrdu nadležnog pravnika.

Navodi se temelje na sljedećim propisima: Zakon o ustanovama socijalne zaštite FBiH (Sl. novine FBiH 64/22), čl. 35. (evidencije o smještenim licima u elektronskom i pisanom obliku) i čl. 38. st. 4. (lista zahtjeva vodi se u elektronskom obliku) — oba se izravno odnose na federalne ustanove iz čl. 4. tog zakona, a za ostale domove vrijede kao pokazatelj priznanja elektronskog oblika; obveza vođenja evidencije za kantonalne i privatne domove uređena je kantonalnim zakonima o socijalnoj zaštiti, Zakon o elektronskom dokumentu FBiH (Sl. novine FBiH 55/13), Zakon o elektronskom dokumentu BiH (Sl. glasnik BiH 58/14), Zakon o inspekcijama Zeničko-dobojskog kantona i Zakon o zaštiti ličnih podataka BiH (Sl. glasnik BiH 12/25).