Smije li se temperaturna lista voditi digitalno? Što propisi u Federaciji BiH stvarno kažu

Svaki dom za starije to pitanje čuje prije ili kasnije — od glavne sestre, od inspektora, od vlasnika: “Smijemo li temperaturnu listu i evidencije njege voditi u kompjuteru, ili moramo na papiru?”

Kratki odgovor: smijete. Duži odgovor je zanimljiviji: nijedan propis u Federaciji BiH tim evidencijama nikada nije propisao papir — a federalni zakonodavac elektronsku evidenciju izričito imenuje kao normalan oblik vođenja. U nastavku prolazimo šta propisi stvarno kažu, gdje se potpis traži i mora li se išta štampati “za arhivu”.

Napomena: ovaj tekst prati federalne propise. Brčko distrikt ima vlastiti statut i vlastite propise — osnovni zaključak je isti, ali za konkretan slučaj vrijedi provjera kod nadležnog pravnika.

Šta je temperaturna lista — i šta o njoj propis uopšte kaže

Temperaturna lista — u praksi je domovi zovu i bolesnička lista ili karton njege — sestrinska je evidencija koju struka vodi kao dio svakodnevne njege. Ona nastaje iz pravila struke i iz potrebe da se zna šta je s korisnikom, a ne iz obrasca koji je neko propisao.

To je i suština odgovora. Nijedan federalni propis o socijalnoj zaštiti ne propisuje temperaturnu listu — ne propisuje joj ni sadržaj, ni kolone, ni izgled obrasca, ni potpis. Ne propisuje ni da je dom mora voditi za svakog korisnika. Dom je vodi po indikaciji i po pravilima struke.

A ono što propis ne propisuje, to ne može propisati ni na papiru. Kad neko traži “obavezu papira”, vrijedi mirno pitati u kojem propisu ta obaveza piše. Nema je.

Federacija BiH: elektronska evidencija je izričito priznata

Ono što federalni zakon o ovoj temi kaže, kaže u korist digitalnog.

Zakon o ustanovama socijalne zaštite FBiH (Sl. novine FBiH 64/22) propisuje da ustanove socijalne zaštite vode evidencije o smještenim licima “u elektronskom i pisanom obliku uz poduzimanje svih tehničkih i organizacionih mjera na zaštiti podataka”.

Poštenja radi, dvije napomene. Prvo, ta se odredba izričito odnosi na federalne ustanove — njih pet — a ne izravno na kantonalne i privatne domove. Drugo, ona traži elektronski i pisani oblik, dakle ne ukida papir tamo gdje se primjenjuje.

Ali za našu temu ključno je nešto drugo: zakonodavac elektronsku evidenciju imenuje i priznaje kao normalan oblik vođenja, ne kao iznimku koju treba posebno pravdati. Teško je braniti tvrdnju da je digitalna evidencija njege sporna u sistemu u kojem zakon elektronski oblik izričito propisuje za najosjetljivije registarske podatke o smještenim licima.

Isti zakon na jednom mjestu ide i korak dalje: za listu zahtjeva za smještaj propisuje da se “vodi u elektronskom obliku”, i uz nju ne navodi papirnu varijantu. Ne piše “isključivo”, pa se odredba ne smije čitati kao zabrana papira — ali pokazuje da je zakonodavcu elektronsko vođenje evidencija posve uobičajena stvar. Poštenja radi: i ta se odredba, kao i prethodna, odnosi na federalne ustanove.

Poštenja radi: sadržaj i način vođenja evidencija zakon prepušta pravilniku federalnog ministra rada i socijalne politike. Taj podzakonski akt nismo uspjeli provjeriti na primarnom izvoru, pa ako negdje postoji detaljnija odredba o obrascima, ona bi bila ondje — a ne u samom zakonu. Osnovni zaključak to ne mijenja, ali za konkretan slučaj vrijedi provjera kod pravnika.

Elektronski dokument je pravno izjednačen s papirom

Ovo je pravni temelj na koji se dom može pozvati kad god se pitanje postavi.

Zakon o elektronskom dokumentu FBiH (Sl. novine FBiH 55/13) elektronskom dokumentu daje pravnu valjanost jednaku papirnatom — pod uslovom da je izrađen, poslan, primljen, čuvan i arhiviran primjenom raspoložive informacione tehnologije. Isto načelo na državnom nivou postavlja i Zakon o elektronskom dokumentu BiH (Sl. glasnik BiH 58/14), koji elektronskom dokumentu daje “istu pravnu snagu kao i dokument na papiru”.

Obratite pažnju na riječ arhiviran. Zakon ne tretira elektronski oblik kao privremenu fazu koja na kraju mora završiti na papiru — čuvanje i arhiviranje elektronskim putem dio je istog pravila koje elektronskom dokumentu daje snagu papira.

”A arhiva? Moramo li štampati za arhivu?” — Ne.

Ovo je najčešća zabluda, i odgovor je već u prethodnom pasusu: zakon koji elektronskom dokumentu daje snagu papira istim dahom pokriva njegovo čuvanje i arhiviranje. Nema odredbe koja bi tražila da se digitalno nastala evidencija njege odštampa da bi se sačuvala.

Poštenja radi: na primarnom izvoru nismo uspjeli potvrditi sadržaj posebnog federalnog arhivskog propisa koji bi detaljno uređivao uslove digitalnog čuvanja i uništenje papirnatog izvornika nakon digitalizacije. To ne mijenja osnovni zaključak — obaveze štampanja nema — ali ako planirate uništavati papirnate izvornike, taj korak provjerite kod pravnika.

Inspekcija gleda i kompjuter, ne samo fasciklu

Bojazan da će inspektor tražiti papir vrijedi provjeriti u zakonu o inspekcijama. Zakon (na primjeru Zeničko-dobojskog kantona) izričito predviđa da inspektor pregleda “poslovne knjige i druge evidencije i podatke, diskove sa informatičkim sistemima”.

Elektronske evidencije su, dakle, normalan predmet nadzora — nešto što je zakonodavac predvidio da inspektor gleda, a ne nešto što mora objašnjavati. Ono što dom treba osigurati nije papir, nego da se evidencija u trenutku nadzora može pokazati i odštampati.

Zaštita podataka je uslov, ne prepreka

Jedna obaveza ide uz digitalizaciju i nju ne treba preskočiti.

Novi Zakon o zaštiti ličnih podataka (Sl. glasnik BiH 12/25), usklađen s GDPR-om, u primjeni je od 4. oktobra 2025. Riječ je o državnom zakonu — obavezuje jednako domove u Federaciji BiH, u Republici Srpskoj i u Brčko distriktu.

On propisuje okvir bez kojeg digitalna evidencija zdravstvenih podataka ne smije raditi: kontrolu pristupa, tehničke i organizacione mjere zaštite i pisani ugovor o obradi podataka s dobavljačem softvera. To nije prepreka digitalizaciji — to je njen obavezni okvir, i vrijedi jednako za papir koji leži u nezaključanom ormaru.

Gdje papir (zasad) ostaje

Poštenja radi — postoji uzak skup dokumenata gdje pisani oblik ili potpis izjednačen sa svojeručnim još ima smisla: ugovori o smještaju, rješenja, izjave i saglasnosti korisnika. Razlog nisu propisi o evidencijama, nego drugi zakoni (upravni postupak i sl.). Za te dokumente dom može zadržati papir ili posegnuti za kvalifikovanim elektronskim potpisom.

Ali to je nekoliko dokumenata po korisniku — jednom. Svakodnevna evidencija njege, terapije, ishrane i aktivnosti, koja čini ogromnu većinu papirologije u domu, u tu kategoriju ne spada.

Šta digitalna evidencija mora imati da bude vjerodostojna

Propisi ne traže potpis na temperaturnoj listi — ali traže da se zna šta se dogodilo. Digitalni sistem to rješava bolje od papira ako osigurava:

1. Atribuciju svakog unosa — ko je podatak unio i kada. Na papiru cijeli dan pokriva jedan potpis; u sistemu svaki pojedinačni unos nosi ime i vrijeme.
2. Štampu na zahtjev — inspektoru se u nekoliko klikova preda PDF u formatu koji poznaje (dani × aktivnosti), umjesto listanja sveski.
3. Kontrolu pristupa i zaštitu podataka — ko smije vidjeti i unositi šta, u skladu sa Zakonom o zaštiti ličnih podataka.

Upravo tako je izvedena digitalna temperaturna lista u DomPlusu: evidencija postoji po korisniku i po indikaciji, kako struka i praksa nalažu, svaki unos nosi ko + kada, a ispis za inspekciju izgleda kao lista koju je inspektor navikao vidjeti — samo urednija.

Umjesto zaključka

Pitanje “smijemo li digitalno?” u Federaciji BiH pravno je odgovoreno: elektronski dokument ima snagu papira, elektronska evidencija je u sektorskom zakonu izričito imenovana, inspektor je po zakonu ovlašten gledati kompjuterske sisteme, a nijedan propis temperaturnoj listi ne propisuje papir — niti je uopšte propisuje.

Pravo pitanje za dom danas glasi: koliko sati sedmično osoblje troši na prepisivanje, traženje i pripremu papira koje nijedan propis ne traži?

Ako želite vidjeti kako digitalne evidencije izgledaju u stvarnom radu doma, pogledajte šta DomPlus pokriva i koliko košta, ili nam se javite — razgovor od 20 minuta dovoljan je za konkretnu procjenu.

Srodno: Smiju li se fotografije rana slati preko WhatsAppa? Šta kažu propisi u BiH

---

Ovaj tekst je informativni pregled propisa i ne predstavlja pravni savjet. Za primjenu na konkretan slučaj (posebno u sporu ili prema inspekciji) preporučujemo potvrdu nadležnog pravnika.

Navodi se temelje na sljedećim propisima: Zakon o ustanovama socijalne zaštite FBiH (Sl. novine FBiH 64/22), čl. 35. (evidencije o smještenim licima u elektronskom i pisanom obliku) i čl. 38. st. 4. (lista zahtjeva vodi se u elektronskom obliku), Zakon o elektronskom dokumentu FBiH (Sl. novine FBiH 55/13), Zakon o elektronskom dokumentu BiH (Sl. glasnik BiH 58/14), Zakon o inspekcijama Zeničko-dobojskog kantona i Zakon o zaštiti ličnih podataka BiH (Sl. glasnik BiH 12/25).