Smije li se temperaturna lista voditi digitalno? Šta propisi u Republici Srpskoj stvarno kažu

Svaki dom za stara lica to pitanje čuje prije ili kasnije — od glavne sestre, od inspektora, od vlasnika: “Smijemo li temperaturnu listu i evidencije njege voditi u kompjuteru, ili moramo na papiru?”

Kratki odgovor: smijete — i to nije stvar tumačenja. U Republici Srpskoj zakon elektronsko vođenje izričito dopušta, a papir obavezuje samo kao rezervu — kad elektronski zapis ne ispunjava propisane uslove. U nastavku prolazimo šta propisi stvarno kažu, gdje potpis ostaje i mora li se išta štampati “za arhivu”.

Zakon kaže: elektronski i/ili pisani oblik

Ovo je odredba koju vrijedi znati napamet.

Zakon o zdravstvenoj dokumentaciji i evidencijama u oblasti zdravstva (Sl. glasnik RS 57/2022) izričito dopire i do “ustanova socijalne zaštite” — dakle i do doma za stara lica — a propisuje:

Zdravstvena dokumentacija i evidencija vode se u elektronskom i/ili pisanom obliku.

Pažljivo pročitajte redoslijed i veznik. Elektronski oblik naveden je prvi, i naveden je kao samostalna mogućnost — “i/ili”, ne “i”.

Sljedeći stav dodaje uslov: kad se dokumentacija vodi elektronski, mora se voditi u skladu s propisima o elektronskom dokumentu i elektronskom potpisu. A stav iza toga kaže šta se dešava ako taj uslov nije ispunjen — elektronski zapis koji ne ispunjava te uslove obavezno se čuva i u papirnom obliku.

Vrijedi biti precizan, jer se ovo lako pretjera. Zakon papir ne zabranjuje — stav 3. izričito dopušta i pisani oblik. Ali jedina odredba koja papir obavezuje jest ona rezervna: papir je propisan za slučaj neurednog elektronskog zapisa, a ne kao polazni oblik. Dom koji vodi urednu digitalnu evidenciju usklađenu s propisima o elektronskom dokumentu ne traži izuzetak — on radi točno ono što zakon predviđa.

A sama temperaturna lista? Ona uopšte nije obaveza doma

Ovdje dolazi dio koji iznenadi većinu uprava.

Isti zakon poimenično navodi “temperaturno-terapijsko-dijetetsku listu” — ali je propisuje u bolnici. Dom za stara lica nije bolnica, pa ta lista nije njegova zakonska obaveza ni u papirnom ni u elektronskom obliku.

Temperaturna lista u domu — koju osoblje često zove i bolesnička lista ili karton njege — postoji zato što je pravilo struke i zato što je korisno znati šta je s korisnikom, a ne zato što je neko propisao obrazac. Nema propisanog sadržaja, nema propisanih kolona, nema propisanog izgleda ni potpisa.

A ono što propis ne propisuje, to ne može propisati ni na papiru. Kad neko traži “obavezu papira”, vrijedi mirno pitati u kojem propisu ta obaveza piše.

Socijalna zaštita: nema propisanog državnog programa

Za razliku od nekih susjednih zakonodavstava, propisi o socijalnoj zaštiti u Republici Srpskoj ne propisuju državni kompjuterski program u koji bi dom morao unositi evidencije, niti propisuju medij na kojem dom vodi svoje interne zapise.

Pristup je, dakle, medijski neutralan: digitalno vođenje nije ni obavezno ni zabranjeno — što znači da je dopušteno.

Poštenja radi: na primarnom izvoru nismo uspjeli potvrditi sadržaj Pravilnika o vođenju evidencija u socijalnoj zaštiti, na koji upućuje Zakon o socijalnoj zaštiti RS. To ne mijenja osnovni zaključak — nijedan propis koji smo mogli provjeriti ne traži papir — ali za konkretan slučaj vrijedi potvrda kod pravnika.

Elektronski dokument ima snagu papira

Ovo je opšte pravilo na koje se dom može pozvati kad god se pitanje postavi.

Načelo je uveo Zakon o elektronskom dokumentu RS (Sl. glasnik RS 106/15): “Elektronski dokument ima pravnu snagu kao i dokument na papiru…”. Taj je zakon u međuvremenu zamijenjen — oblast sada objedinjeno uređuje Zakon o elektronskoj identifikaciji, uslugama povjerenja u elektronskom poslovanju i elektronskom dokumentu (Sl. glasnik RS 49/26, objavljen 2. juna 2026.). Kvalifikovani elektronski potpis izjednačen je sa svojeručnim.

”A arhiva? Moramo li štampati za arhivu?” — Ne.

Ovo je najčešća zabluda, i arhivski propis je tu jasan u suprotnom smjeru.

Zakon o arhivskoj djelatnosti RS (Sl. glasnik RS 119/08) izjednačava digitalni zapis s izvornikom i dopušta uništenje papirnatog izvornika nakon digitalizacije. Zakon, dakle, digitalno ne tretira kao dopunu papiru nego kao njegovu punopravnu zamjenu.

Poštenja radi: uslove pod kojima arhivski propis dopušta uništenje papirnatog izvornika za pojedinu vrstu građe nismo uspjeli potvrditi na primarnom izvoru. Obaveze štampanja digitalno nastale evidencije nema — ali ako planirate uništavati postojeće papirnate izvornike, taj korak provjerite kod pravnika.

Inspekcija gleda i kompjuter, ne samo fasciklu

Bojazan da će inspektor tražiti papir vrijedi provjeriti u zakonu.

Zakon o inspekcijama u Republici Srpskoj (Sl. glasnik RS 18/2020) izričito daje inspektoru pravo da pregleda “kompjuterske programe” i “podatke”. Elektronske evidencije su, dakle, normalan predmet nadzora — nešto što je zakonodavac predvidio, a ne nešto što dom mora objašnjavati.

Ono što dom treba osigurati nije papir, nego da se evidencija u trenutku nadzora može pokazati i odštampati.

Zaštita podataka je uslov, ne prepreka

Jedna obaveza ide uz digitalizaciju i nju ne treba preskočiti.

Novi Zakon o zaštiti ličnih podataka (Sl. glasnik BiH 12/25), usklađen s GDPR-om, u primjeni je od 4. oktobra 2025. Riječ je o državnom zakonu i vrijedi jednako u Republici Srpskoj.

On propisuje okvir bez kojeg digitalna evidencija zdravstvenih podataka ne smije raditi: kontrolu pristupa, tehničke i organizacione mjere zaštite i pisani ugovor o obradi podataka s dobavljačem softvera. To nije prepreka digitalizaciji — to je njen obavezni okvir, i vrijedi jednako za papir koji leži u nezaključanom ormaru.

Gdje papir (zasad) ostaje

Poštenja radi — postoji uzak skup dokumenata gdje pisani oblik ili potpis izjednačen sa svojeručnim još ima smisla: ugovori o smještaju, rješenja, izjave i saglasnosti korisnika. Razlog nisu propisi o evidencijama, nego drugi zakoni (upravni postupak i sl.). Za te dokumente dom može zadržati papir ili posegnuti za kvalifikovanim elektronskim potpisom, koji je pravno izjednačen sa svojeručnim.

Ali to je nekoliko dokumenata po korisniku — jednom. Svakodnevna evidencija njege, terapije, ishrane i aktivnosti, koja čini ogromnu većinu papirologije u domu, u tu kategoriju ne spada.

Šta digitalna evidencija mora imati da bude vjerodostojna

Propisi ne traže potpis na temperaturnoj listi — ali traže da se zna šta se dogodilo. Digitalni sistem to rješava bolje od papira ako osigurava:

1. Atribuciju svakog unosa — ko je podatak unio i kada. Na papiru cijeli dan pokriva jedan potpis; u sistemu svaki pojedinačni unos nosi ime i vrijeme.
2. Štampu na zahtjev — inspektoru se u nekoliko klikova preda PDF u formatu koji poznaje (dani × aktivnosti), umjesto listanja svesaka.
3. Kontrolu pristupa i zaštitu podataka — ko smije vidjeti i unositi šta, u skladu sa Zakonom o zaštiti ličnih podataka.

Upravo tako je izvedena digitalna temperaturna lista u DomPlusu: evidencija postoji po korisniku i po indikaciji, kako struka i praksa nalažu, svaki unos nosi ko + kada, a ispis za inspekciju izgleda kao lista koju je inspektor navikao vidjeti — samo urednija.

Umjesto zaključka

Pitanje “smijemo li digitalno?” u Republici Srpskoj pravno je odgovoreno, i to jasnije nego što većina domova pretpostavlja: zakon o zdravstvenoj dokumentaciji elektronski oblik navodi prvi i papir predviđa kao rezervu, elektronski dokument ima snagu papira, arhivski propis dopušta i uništenje papirnatog izvornika, a sama temperaturna lista uopšte nije zakonska obaveza doma.

Pravo pitanje za dom danas glasi: koliko sati sedmično osoblje troši na prepisivanje, traženje i pripremu papira koje nijedan propis ne traži?

Ako želite vidjeti kako digitalne evidencije izgledaju u stvarnom radu doma, pogledajte šta DomPlus pokriva i koliko košta, ili nam se javite — razgovor od 20 minuta dovoljan je za konkretnu procjenu.

Srodno: Smiju li se fotografije rana slati preko WhatsAppa? Šta kažu propisi u BiH

---

Ovaj tekst je informativni pregled propisa i ne predstavlja pravni savjet. Za primjenu na konkretan slučaj (posebno u sporu ili prema inspekciji) preporučujemo potvrdu nadležnog pravnika.

Navodi se temelje na sljedećim propisima: Zakon o zdravstvenoj dokumentaciji i evidencijama u oblasti zdravstva RS (Sl. glasnik RS 57/22), čl. 2. (primjena na ustanove socijalne zaštite), čl. 13. st. 3, 4. i 5. (elektronski oblik i papir kao izuzetak) te čl. 20. (temperaturno-terapijsko-dijetetska lista vodi se u bolnici), Zakon o elektronskom dokumentu RS (Sl. glasnik RS 106/15) i Zakon o elektronskoj identifikaciji, uslugama povjerenja u elektronskom poslovanju i elektronskom dokumentu (Sl. glasnik RS 49/26), Zakon o arhivskoj djelatnosti RS (Sl. glasnik RS 119/08), Zakon o inspekcijama u Republici Srpskoj (Sl. glasnik RS 18/2020) i Zakon o zaštiti ličnih podataka BiH (Sl. glasnik BiH 12/25).